GENSAC Predstavlja Članicu: Sanja Sumonja

Orange fade background, with a photo of a person in a military uniform and blonde hair

Pročitajte ovaj intervju na engleskom jeziku.

širom svijeta u unapređenju rodno odgovorne kontrole malog i lakog naoružanja, GENSAC ima čast da predstavi gospođu Sanju Sumonju, kriminalističku inspektorku iz Republike Srpske u Bosni i Hercegovini. Radeći u postkonfliktnom kontekstu u kojem nasljeđe prošlih sukoba i dalje oblikuje bezbjednosne izazove, Sanja unosi posvećenost, profesionalizam i snažnu opredijeljenost ka jačanju uloge žena u sektoru bezbjednosti. Kroz svoj rad na suzbijanju teškog kriminala i promovisanju prevencije zloupotrebe malog oružja, doprinosi izgradnji sigurnijih i otpornijih zajednica, te nastoji da inspiriše buduće generacije žena u policijskoj službi.

Takođe obavlja funkciju predsjednice Mreže žena policijskih službenica Republike Srpske, gdje podržava inicijative usmjerene na osnaživanje žena u policiji i unapređenje njihovog profesionalnog razvoja.

Više o profesionalnom putu inspektorke Sumonje pročitajte u nastavku, njenim riječima.

Koji je cilj Vašeg rada? I kako se on odnosi na ubrzanje rodno odgovorne kontrole malog i lakog naoružanja?

Radim kao kriminalistička inspektorka na predmetima organizovanog i teškog kriminala u Republici Srpskoj, Bosni i Hercegovini. U svom svakodnevnom radu iz prve ruke svjedočim opasnostima koje proizlaze iz zloupotrebe malog oružja, posebno u slučajevima nasilja nad ženama. Postoji izražena rodna neravnopravnost u zloupotrebi vatrenog oružja, pri čemu su žene nesrazmjerno često žrtve.

Pored istražnog rada, vodim Mrežu žena policijskih službenica Republike Srpske, profesionalno udruženje koje pruža podršku ženama zaposlenim u Ministarstvu unutrašnjih poslova na svim nivoima policijske hijerarhije i promoviše rodnu ravnopravnost u institucijama sektora bezbjednosti. Mreža je osnovana 2011. godine uz podršku rukovodstva Ministarstva unutrašnjih poslova i na preporuku Asocijacije šefova policija Jugoistočne Evrope.

Zašto ste odlučili da radite u ovoj oblasti? Šta Vas je inspirisalo?

Posao kriminalističkog istražitelja predstavlja veoma zahtjevnu profesiju, posebno za žene koje su i dalje nedovoljno zastupljene u policijskim strukturama. Svaki predmet je nova priča koja zahtijeva nova znanja i nove metode rada, što podrazumijeva gotovo svakodnevni rad na sebi. Izazov da budem žena u profesiji koja je tradicionalno smatrana muškom bio je moja glavna inspiracija.

Sa kojim ste se preprekama susretali i kako ostajete motivisani?

Jedan od najvećih izazova bio je sticanje priznanja kao ravnopravnog partnera u profesiji kojom su istorijski dominirali muškarci. Čak i kada žene pokažu visok nivo stručnosti i rezultata, napor potreban za postizanje jednakog priznanja često je znatno veći. Takođe, usklađivanje porodičnih obaveza sa zahtjevnom profesijom predstavlja dodatni izazov.

Motivaciju pronalazim u profesionalnim uspjesima, ali i u ohrabrenju mlađih generacija koje žele da krenu sličnim putem. Uočavanje postepenih promjena u stavovima i uticaja koji naš rad ima na institucionalnu kulturu dodatno učvršćuje moju posvećenost.

Koji savjet biste dali praktičarima, donosiocima odluka i drugim akterima?

Žene nesumnjivo imaju značajan uticaj na prevenciju sukoba, smanjenje nasilja i održivi razvoj. Međutim, njihovo liderstvo mora biti dosljedno i sistematski podržano. U mom okruženju mnoge sposobne žene nemaju dovoljno samopouzdanja u sopstvene kapacitete. Zato je ključno kontinuirano raditi sa ženama, naročito mladim ženama, na jačanju njihovih kapaciteta i, još važnije, njihovog samopouzdanja. Osnaživanje mladih i sposobnih žena vodi njihovom većem učešću u društvenim procesima, što neminovno doprinosi manjem broju sukoba, manje nasilja i većem prosperitetu u cjelini.

Na kojim inicijativama trenutno radite?

Jedna od ključnih inicijativa je rad kroz Mrežu žena policijskih službenica Republike Srpske, koja okuplja oko 500 članica i regionalno je prepoznata po promovisanju rodne ravnopravnosti u policiji. Mreža sprovodi aktivnosti edukacije i stručnog usavršavanja članica, promoviše liderstvo među ženama, zastupa interese žena u zakonodavnim i organizacionim procesima, bori se protiv svih oblika nasilja nad ženama, djecom i ranjivim grupama, te sarađuje sa institucijama, međunarodnim organizacijama i civilnim sektorom. Njen rad je prepoznat i na međunarodnom nivou, a povezana je sa širim profesionalnim mrežama žena u policiji. Godine 2021. od strane agencija Ujedinjenih nacija proglašena je jednom od najaktivnijih i najuticajnijih asocijacija žena policijskih službenica u svijetu.

Jedna od zahtjevnijih aktivnosti bio je projekat edukacije učenika srednje policijske škole na temu prevencije zloupotrebe malog i lakog naoružanja (SALW). Takođe se bavimo savremenim izazovima, uključujući digitalno nasilje nad ženama i djevojčicama, kao i osvetničku pornografiju, koji predstavljaju rastuće prijetnje i prepliću se sa širim pitanjima rodno zasnovanog nasilja i bezbjednosti.

Kako regionalni kontekst utiče na Vaš rad?

Rad na teritoriji Bosne i Hercegovine podrazumijeva djelovanje u postkonfliktnom i institucionalno osjetljivom okruženju. Sjećanja na relativno nedavne ratne sukobe i dalje su bolna. Značajan dio stanovništva i dalje osjeća strah od nestabilnosti, što pitanje kontrole malog oružja čini posebno važnim.

Zemlja se suočava i sa strukturnim izazovima, uključujući nizak stepen visokoobrazovanog stanovništva i odlazak mladih i obrazovanih ljudi u inostranstvo u potrazi za većom stabilnošću. Prema podacima Eurostata, Bosna i Hercegovina ima jednu od najnižih stopa visokoobrazovanih odraslih osoba u Evropi, sa oko 16% stanovništva koje posjeduje univerzitetsku diplomu. Kao posljedica toga, značajan broj mladih i obrazovanih ljudi napušta Bosnu i Hercegovinu u potrazi za sigurnijim životom i boljim prilikama.

Ove činjenice predstavljaju dodatne izazove u radu na unapređenju rodne ravnopravnosti i kontrole malog i lakog naoružanja.